U krizi se poznaju lideri – Sigurna Hrvatska
Podcast Sigurna Hrvatska: Nećemo o poslu s Davorom Božinovićem
21. lipnja 2020.
Podcast Sigurna Hrvatska: Nećemo o poslu s Olegom Butkovićem
22. lipnja 2020.

U krizi se poznaju lideri

Početkom siječnja, vijesti iz Kine svakim danom bile su sve dramatičnije, upozorenja i preporuke Svjetska zdravstvene organizacije stizale su jedna drugu. Europa se ponašala kao da je se to ne tiče i nije ozbiljno shvaćala prijetnju. Pomalo uspavana, mislila je da je to neki novi SARS koji je, kao i prvi, zaobići Stari kontinent. Hrvatski premijer, Andrej Plenković, bio je među malobrojnim koji su prvi shvatili opasnost koja prijeti Hrvatskoj, koju godišnje posjeti 300.000 kineskih turista. Već je potkraj siječnja 2020. okupio stručnjake i ministre, prikupio sve relevantne informacije i naložio intenzivno i dnevno praćenje situacije, aktiviranje svih zaštitnih mehanizama, razradu planova prilagodbe sustava za svaki od mogućih scenarija.

Rano je uključen i Hrvatski zavod za javno zdravstvo koji je pripremio informativnih letke za putnike na hrvatskom, engleskom i kineskom već 22. siječnja, dan prije nego je Wuhan stavljen u karantenu. Samo tjedan dana kasnije, Hrvatska je 28. siječnja, na iznenađenje mnogih, kao predsjedavajuća Europskom unijom pokrenula mehanizam koordinacije država članica za odgovor na krize. Bilo je to dva dana prije nego što je Svjetska zdravstvena organizacija proglasila globalnu javnozdravstvenu ugrozu, i tri dana prije nego su prva dva slučaja oboljenja zabilježena u Italiji. Tri tjedna kasnije, 21. veljače, broj zaraženih u Italiji penje se na 20. Nažalost, brojni oboljeli tada prolaze neevidentirano, virus se nekontrolirano širi među građanima, ulazi u bolnice i domove za starije. Samo tjedan kasnije prijeđena je brojka od 1000 oboljelih, a već sredinom ožujka, i prag od 25.000 oboljelih i 2000 preminulih. Do kraja ožujka broj oboljelih premašit će 100.000, a do kraja travnja i 200.000 te 28.000 mrtvih.

U Hrvatskoj, sasvim druga slika. Išlo se korak ispred događaja pa je Stožer civilne zaštite uspostavljen prije prvog slučaja zaraze. Hrvatski premijer gotovo svakodnevno održava sastanke s najužim timom zaduženim za borbu protiv virusa. S ministrom zdravstva i unutarnjih poslova, u kontaktu je gotovo neprekidno. 25. veljače, hrvatski epidemiolozi evidentiraju prvog zaraženog Hrvata, tzv. nultog pacijenta. Dok se u većem dijelu Europe virus nezaustavljivo širi, Hrvatska na početku uspješno sprječavalokalnu transmisiju, postupno ali pravodobno jača restriktivne mjere te tako uspijeva sačuvati brojne živote i obraniti svoj zdravstveni sustav od prodora virusa.

U trenutku kada je zahvaljujući preporukama o ograničenom kretanju – koje su se naslanjale na odgovornost građana i nikada nisu bile prisilne – većina ekonomije zastala, hrvatska vlada usvaja paket ambicioznih mjera kako bi što bolje zaštitila radna mjesta i obranila hrvatsko gospodarstvo. Za 550.000 radnika država privatnog sektora tako osigurava plaću puna tri mjeseca. Istodobno, neki politički oponenti tada govore o kolapsu Hrvatske kojoj najavljuju američki scenarij, gdje je bez posla ostalo svaki četvrti radnik. Zloguko predviđaju gubitak 400.000 radnih mjesta, što se nije dogodilo. Naprotiv, mjere Plenkovićeve vlade bile su ciljane i dobro pogođene zahvaljujući čemu je, od posljedica krize, bez posla ostalo svega 1,2% radnika, u odnosu na razdoblje prije nje.

Takvi odlični rezultati u borbi protiv koronavirusa omogućili su Hrvatskoj da među prvima u Europi reaktivira svoje gospodarstvo, otvori granice, počne dogovarati turističke posjete sa sigurnim zemljama u užem i širem okruženju. Međutim, ona najvažnija postignuća, koja Hrvatskoj jamče stabilnost u razdoblju pred nama, hrvatski je premijer postigao daleko od očiju javnosti. Krajem svibnja iz Bruxellesa stiže vijest da je Hrvatskoj osigurano 10 milijardi eura za saniranje gospodarskih posljedica od Covid-19, što nas svrstava među članicama EU koje su dobile najviše sredstava po stanovniku, a što je gotovo jednako iznosu koji je Hrvatskoj bio na raspolaganju u sedmogodišnjem razdoblju, od 2014. do 2020. Istodobno saznaje se da Hrvatska, iz europske omotnice za novo sedmogodišnje razdoblje, može računati na najmanje 11 milijardi eura.

U ključnom trenutku za našu zemlju, kada se svijet suočava s najvećom krizom od Drugog svjetskog rata, premijer Plenković vješto je i na najbolji mogući način upotrijebio svoj ugled i utjecaj među europskim čelnicima kako bi Hrvatskoj osigurao što izdašnija sredstva za gospodarski oporavak zemlje. U trenutku kada je kriza zahvatila cijeli svijet, kada je europsko gospodarstvo teško pogođeno, i kada se svi bore za bolju poziciju i povoljnije potpore za svoju zemlju, to je izniman uspjeh. A ovo razdoblje, kada se suočavamo s možda najvećim zdravstvenim izazovima u našoj povijesti, nije vrijeme eksperimentiranja, nego vrijeme kada se trebamo oslanjati na ozbiljne i kompetentne državnike koji su se dokazali. Na iskusne ljude koji su se pokazali uspješnima u upravljanju krizama. Jer poznato je da se u krizama najbolje prepoznaju pravi lideri.